Strukturni fondovi

Europski fond za regionalni razvoj jedan je od instrumenata kohezijske politike Europske unije te mu je svrha smanjenje razlika u razvoju pojedinih regija EU kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne projekte (u području prometa, energetike, zaštite okoliša, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, zdravlja i obrazovanja) te pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

Strateški dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj je Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK).

Indikativni plan natječaja koji se planiraju objaviti u 2020. godini, a financirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj možete preuzeti ovdje.

Europski socijalni fond također je jedan od instrumenata kohezijske politike Europske unije te mu je svrha smanjenje razlika u životnom standardu između regija EU te promicanje zapošljavanja.

Europski socijalni fond obuhvaća ulaganja u četiri temeljna područja:

• mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju,
• osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama tržišta rada,
• aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje te
• potporu javnoj upravi.

Strateški dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda je Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OPULJP).

Indikativni plan natječaja koji se planiraju objaviti u 2020. godini, a financirani su iz Europskog socijalnog fonda možete preuzeti ovdje.

Jedna od najznačajnijih javnih politika Europske unije je kohezijska politika čija je osnovna svrha ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Kohezijska politika EU ostvaruje se pomoću već predstavljenih Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda, ali i Kohezijskog fonda.

Kohezijski fond namijenjen je državama članicama Europske unije čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BDP) po stanovniku manja od 90% prosjeka EU. Riječ je fondu iz kojeg se financiraju veliki infrastrukturni projekti u području okoliša i prometa (prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže).

Iz ova se tri instrumenta kohezijske politike financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

Europski strukturni i investicijski fondovi obuhvaćaju još dva fonda:

• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo koji doprinosi ispunjenju Zajedničke ribarske politike te
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj koji doprinosi ispunjenju Zajedničke poljoprivredne politike.

Sustav upravljanja i kontrole Strukturnih fondova organiziran je na način da svaki Operativni program ima svoje Upravljačko tijelo (UT):

• Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te
• Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava za Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Između ostaloga, Upravljačka tijela zadužena su za pripremu Operativnih programa iz svoje nadležnosti te pratećih financijskih planova, njihovu provedbu, praćenje te izmjene i/ili dopune te o njihovoj provedbi izvješćuju Europsku komisiju.

Ona donose pravilnike kojima se propisuju zahtjevi i uvjeti za prihvatljivost izdataka, donose smjernice kojima se utvrđuju uvjeti za pripremu i provedbu projekata, odabiru i ugovaranju projekata, prognoziranju i praćenju, provjerama projekata, plaćanjima, ovjeravanjima, povratima, upravljanju nepravilnostima, provođenju revizija, provođenju vrednovanja i zatvaranja programa te donose smjernice o provođenju aktivnosti informiranja i vidljivosti.

Osim Upravljačkih tijela, najvažnija tijela iz perspektive korisnika su tzv. Posrednička tijela. Po odobrenju projekata, najčešće su upravo Posrednička tijela, uz organizaciju prijavitelja, strane ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Razlikuju se dvije vrste Posredničkih tijela:

• Posrednička tijela razine 1 (PT1)
• Posredničko tijelo razine 2 (PT2)

Posrednička tijela razine 1 su ministarstva koja, u odnosu na prioritetne osi iz svojeg resora, sudjeluju u procesu izrade dijelova Operativnog programa, izrađuju upute za prijavitelje, izrađuju kriterije za odabir projekata i sudjeluju u evaluaciji projekata, sudjeluju u praćenju napretka provedbe projekata, odobravaju zahtjeve za isplatu sredstava korisnicima i dr.

Posrednička tijela razine 2 su državna tijela koja, u odnosu na prioritetne osi iz svoje nadležnosti, sudjeluju u planiranju proračuna, sudjeluju u izradi uputa za prijavitelje, sudjeluju u evaluaciji projekata, upoznaju korisnike s njihovim pravima i obvezama, prate napredak u provedbi projekata,  odobravaju korisnikove zahtjeve za nadoknadom sredstava, sastavljaju zahtjeve za isplatu sredstava, provjeravaju provodi li korisnik mjere informiranja i komunikacije na razini projekta i dr.

Popis Posredničkih tijela možete preuzeti u Prilogu Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem “Ulaganje za rast i radna mjesta”.

• korištenje sustava moguće je samo uz prijavu kroz Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) tj. e-Građani,
• u sustav se nije moguće prijaviti putem AAI@EduHr identiteta već isključivo putem vjerodajnica sigurnosne razine 3 ili više (AAI@EduHr je sigurnosna razina 2),
• prvu prijavu u sustav za pojedinu pravnu osobu uvijek mora izvršiti osoba koja je ovlaštena za zastupanje te pravne osobe,
• nakon što osoba ovlaštena za zastupanje izvrši prvu prijavu u ime pravne osobe, ona može dodavati tzv. povezane osobe koje operativno rade na pojedinoj projektnoj prijavi odnosno projektu.

• Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci (2014.-2015.),
• Centar za translacijska medicinska istraživanja – TransMedRi (2014.-2016.) i
• Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza. (2015.-2017.).

Trenutno je u provedbi jedan projekt sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda:

• Strateška internacionalizacija diplomskih studija matematike i biotehnologije – OPTILIFE (2018. – 2021.)