Ispitivanje studentskog zadovoljstva na UNIRI
Centar za osiguravanje i unapređivanje kvalitete u skladu sa Strategijom Sveučilišta u Rijeci 2014.-2020. te u skladu s odredbama iz Priručnika za kvalitetu studiranja provodi od akad.g. 2014./15. ispitivanje zadovoljstva završenih studenatapreddiplomskih, diplomskih i integriranih studija znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta u Rijeci.
Ispitivanje se provodi obuhvatom cijele populacije završenih studenata, čime se dobivaju relevantni i pouzdani rezultati. Za akademsku godinu 2017./18. upitnik je ispunilo 93% završenih studenata preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija na Sveučilištu u Rijeci, od čega 1726 studenata preddiplomskih i 1361 diplomskih studija, odnosno ukupno 3442 završena studenta.
Upitnik ispituje zadovoljstvo pojedinim aspektima studiranja te opće zadovoljstvo studijem i studiranjem na Sveučilištu u Rijeci. Rezultati se obrađuju na način da se iz dijela odgovora generira indeks zadovoljstva aspektima studiranjate indeks generalnog zadovoljstva studijem. Sve čestice na kojima se iskazuje ocjena zadovoljstva, pa time i generirani indeksi zadovoljstva, izražavaju se na skali od 1-5.
Ocjene studentskog zadovoljstva za 2017/18
Ocjena zadovoljstva aspektima studiranjaispituje u kojoj su mjeri studenti zadovoljni programom i organizacijom studija, sadržajem i ponudom obaveznih i izbornih kolegija, primijenjenim nastavnim metodama, odnosom s nastavnicima, načinima vrednovanja studentskog rada, dostupnošću materijala za učenje te mogućnošću stjecanja praktičnih kompetencija i uključivanja u različite oblike izvan nastavnih aktivnosti.
Srednja vrijednost indeksa zadovoljstva aspektima studiranja za 2017/18 iznosi 3,9 (stabilno u posljednje 3 godine ispitivanja, povećanje u odnosu na 2014/15 kada je iznosila 3,8). Studenti pri tom najbolje ocjenjuju nastavnike (odnos sa studentima, ostvarivanje komunikacije, poticanje motivacije, srednja ocjena 4,2) te pružanje savjeta i davanje podrške od strane nastavnog i administrativnog osoblja tijekom studija (srednja ocjena 4,1). Najslabije ocjenjuju ponudu izbornih kolegija (srednja ocjena 3,6) te mogućnost stjecanja praktičnih kompetencija (srednja ocjena 3,4).
Ocjenageneralnog zadovoljstva studijemispituje u kojoj je mjeri studij zadovoljio studentska očekivanja, doprinio osobnom studentskom razvoju, osposobio ih za rad u struci i uključivanje na tržište rada, pripremio ih za nastavak studiranja te u kojoj mjeri bi studij preporučili drugima.
Srednja vrijednost indeksa generalnog zadovoljstva studijem za 2017/18 iznosi 3,9 (također stabilno od početka provođenja ispitivanja). Najbolje je ocijenjen doprinos studija osobnom razvoju (srednja ocjena 4,2), motiviranost za daljnje učenje (srednja ocjena 4,1) te davanje preporuke za studij drugima (srednja ocjena 4,0). Slabije se ocjenjuju pripremljenost za uključivanje u tržište rada (srednja ocjena 3,8) te osposobljenost za rad u struci (srednja ocjena 3,6).
Upitnikom se ispituju i namjere nakon završetka studija, gdje 67% studenata iskazuje namjeru traženja posla, 19% namjerava nastaviti školovanje a 6% pokrenuti vlastiti posao.
UNIRI aktivnosti temeljem rezultata ispitivanja
Svrha ispitivanja studentskog zadovoljstva jest analiza stanja u sustavu te stvaranje povratnog učinka na sustav. Rezultati godišnjih ispitivanja predstavljaju se i raspravljaju na tijelima Sveučilišta (Stručno vijeće Centra za studije, Odbor za kvalitetu, Senat). Svaka od sastavnica dobiva na uvid detaljne pojedinačne analize (kao i studentske komentare) koji se raspravljaju na odgovarajućim tijelima (odbori za kvalitetu, uprave) i služe kao motiv za korekcije u studijskim programima i nastavnom procesu.
Zadovoljstvo i pohvale
Sveučilište u Rijeci izuzetno je ponosno na studentsko zadovoljstvo radom nastavnika i njihovim odnosom prema studentima jer ono govori o posvećenosti akademskih djelatnika radu s mladim ljudima. Ova je činjenica dodatno podcrtana visokom ocjenom studenata da studij doprinosi njihovom osobnom razvoju kao i da ih čini motiviranim za daljnje učenje, što je osnova za prihvaćanje danas nužnog koncepta cjeloživotnog obrazovanja.
Djelovanje temeljem rezultata ispitivanja
Rezultati analiza redovito su temelj za ustanovljavanje ili revidiranje politika u domeni obrazovanja na Sveučilištu u Rijeci. Lošije ocijenjeni aspekti studiranja nastoje se korigirati ciljanim aktivnostima. Na ponudu izbornih kolegija nastoji se utjecati olakšavanjem procedura za uvođenje veće izbornosti u studijske programe, omogućavanjem upisa izbornih kolegija koji se nude na razini cijelog Sveučilišta kao i poticanjem kontinuiranog rada na razvoju novih studijskih programa koji pružaju veću fleksibilnost. Mogućnost stjecanja praktičnih kompetencija tijekom studija uvelike će se poboljšati provođenjem novih projekata za šire uvođenje stručne prakse tijekom studija. Na poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja za prijavu projektnih prijedloga Razvoj, unaprjeđenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju, financiranih iz Europskih Strukturnih i Investicijskih Fondovasa Sveučilišta u Rijeci i njegovih sastavnica podneseno je 8 projektnih prijava, a početak realizacije projekata očekuje se u 2020. Projektima se predviđa uvođenje obavezne i izborne stručne prakse u studijske programe, uključivanje stručnjaka iz gospodarskog sektora u definiranje praktičnih kompetencija koje studenti trebaju steći tijekom studija te olakšano povezivanje studenata s gospodarskim subjektima tijekom školovanja. U tom smislu studentima će se otvoriti mogućnosti za bolju pripremljenost za uključivanje u tržište rada kao i za bolju osposobljenost za rad u struci.
Sveučilište u posljednje vrijeme ulaže velike napore u ostvarivanje boljeg povezivanja s gospodarstvom i zajednicom. Tako je u posljednjih godinu dana potpisano više od 60 ugovora temeljem kojih različiti subjekti iz realnog i javnog sektora ostvaruju statuse stručnih, nastavnih ili znanstveno-nastavnih baza Sveučilišta u Rijeci, čime se otvaraju putevi za lakšu i učinkovitiju suradnju.
U sklopu postojećih ali i kroz razvoj novih studijskih programa posebna se pažnja posvećuje uvođenju učenja u zajednici (eng. community based learning) kojim studenti mogu ostvarivati ishode učenja kroz rad u okruženju. Sveučilište također ima aktivnu ulogu u izradi Strategije urbane aglomeracije i oblikovanju projektnih prijedloga kojima se jača povezanost Sveučilišta i okruženja te ostvaruje misija djelovanja u zajednici.