Održana je prva od 4 videosesije u sklopu međunarodne konferencije HERItage, koju organizira Sveučilište u Rijeci u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, u okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
Konferencija punog naziva The Role of Cultural Heritage in Socio-Economic Development and Preservation of Democratic Values – HERItage održava se od 15. do 18. lipnja 2020. na platformi Zoom.
Tema današnje sesije bila je ”Uloga sveučilišta u promoviranju i očuvanju kulturne baštine: obrazovanje, istraživanje i društvena odgovornost”. Susret je moderirala rektorica Sveučilišta u Rijeci. Snježana Prijić Samaržija, a govornici su bili:
Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja RH
Michael Murphy, predsjednik, European University Association (EUA)
Martin Paul, predsjednik, Maastricht University & European University YUFE
Karl Dietrich, predsjednik, European Quality Assurance Register (EQAR)
Federico Romero, European University Institute, European University CIVICA
Ministrica Divjak pozdravila je u ime Vlade, koja trenutno predsjedna Vijećem Europske unije te čistitala Sveučilištu u Rijeci na organizaciji ove međunarodne konferencije. ”Moramo ulagati u izgradnju mreža i razvijati modele suradnje u Europi. Na taj način i hrvatska sveučilišta imaju priliku sudjelovati u kreiranju zajedničkih obrazovnih politika. Želim naglasti važnost cirkuliranja mozgova, ali i opasnost odlijeva mozgova. Zajedničko je djelovanje temeljni doprinos razvoju europskog identiteta i jačanju konkurentnosti, dok nacionalni nivoi mogu nažalost trpjeti razne oblike fragmentacije. Suradnja na europskom nivou može samo ojačati europska istraživanja”, istaknula je u uvodnom izlaganju ministrica.
Michael Murphy kazao je kako smatra je je kulturna održivost teška u malim zemljema Europe te naglasio kako cirkularno predsjedanje Vijećem smatra izvrsnom prilikom za male zemlje i kako to čini bogastvo EU-a. ”Tu je uloga sveučilišta iznimno važna. To je ogroman izazov, ali i prilika. Sveučilišt jesu ta, zbog multidisciplinarnosti i stručnosti, koja moraju reći što očuvati i kako očuvati.
Karl Ditrich osvrnuo se na novonastalu situaciju s koronavirusom. ”Nakon što su odjednom u mojoj zemlji počele opet postojati čak 3 granice, zapisao sam se što je s internacionalizacijom i s mobilnošću studenata? Hoće li to izgledati isto u budućnosti ili ćemo se okretati nekoj virtualnoj mobilnosti? Nije sve u mjerenjima ‘izvrsnosti’; svako sveučilište ima svoje specifičnosti. Nadam se da je idući korak ovih europskih sveučilišnih mreža – europska diploma.
Martin Paul želio je biti kritičan prema aspektima pripadnosti Europi i europskom identitetu. ”Uzimajući u obzir Brexit, pokret ”Žuti prsluci”, ali i druga previranja po Europi, ne smijemo si dopustiti da padnemo u zamku i da smatramo kako je sve u redu e europskim identitetom i kako su ga svi prigrlili. Naša kulturna baština dobrim je dijelom ona nematerijalna, npr. sloboda kretanja po Europi, koja seže davno u povijest. Program mobilnosti Eramsus je dobar, eli mislim da bi to trebalo proširiti i na mlađe generacije. Putem europskih sveučilišnih mreža izgradit ćemo virtualne kampuse i kros-kulturne programe. Sveučilišta su odgovorna za obrazovanje novih generacija i razvoj znanosti i imamo veliku odgovornost u kreiranju europske budućnosti”, zaključio je.
Federico Romero primijetio je da generalizacije kod studenata, s obzirom na mjesta iz kojih dolaze nisu točne nikada. Jedino su uočili da su najbolji studenti oni koji su bili na dva ili više sveučilišta. ”Sveučilišni europski savezi olakšavaju istraživanje bitnih tema za Europu pa tako i za očuvanje i promoviranje kulturne baštine. Oni, kroz dijeloge, mogu ponuditi brojna rješenja. Jedan nivo europeizacije smo dostigli, a sada moramo ići dalje. Kako nam je Covid 19 pokazao da trebamo više ulagati u zdravstvene sustave, tako nam svakodnvena politička situacija kaže da trebamo više ulagati u obrazovne sustave i znanost”, istaknuo je.
Rektorica Prijić Samaržija sumirala je neka od bitnih pitanja, otvorena u ovoj sesiji te najavila kako će po završetku konferencije biti sastavljen dokument ”Rijeka Comunique” te pozvala govornike da pošalju svoje ideje i misli, kako bi i one bile u njega uvrštene.
U klasičnoj se formi konferencija trebala održati od 11. do 13. ožujka 2020., financirana sredstvima Europske unije iz programa „Obzor 2020.” Zbog pandemije koronavirusa, konferencija se održava online i to putem četiriju video sesija kroz četiri dana uz reducirani program, ali s mogućnošću uključivanja velikog broja sudionika.
Detaljnije informacije i program videokonferencije, uključujući i program može se pronaći službenoj mrežnoj stranici.
