U cafe-baru ”Akvarij” na Kampusu Sveučilišta u Rijeci održana je tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Tema sjednice bila je ”Etički izazovi u visokom obrazovanju i znanosti”.
Odgovornost institucija visokog obrazovanja i znanosti u velikoj mjeri odnose se upravo na očuvanje vrijednosti akademskog integriteta i istraživačkog etosa. Suvremeni društveni politički kontekst namaće niz etičkih pitanja od ne-replikabilnosti istraživačkih rezultata, plagiranja, fabriciranja, falsificiranja, pitanja koautorstva, sve češće se adresiraju predrasude izdavača i deficiti sustava recenziranja koji su podložni različitim korupcijskim postupcima.
Posebno je zabrinjavajuć stav mladih istraživača koji smatraju da iskrenost u radu i istraživanjima ne povećava njihove šanse za razvoj znanstvene karijere i napredovanje u znanosti.
Vjerodostojnost diploma i objektivne promjene kvalitet institucija i ishoda učenja dovodene su u pitanje.
O temi su uvodno govorili:
prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci,
akademik Vlatko Silobrčić, bivši predsjednik Odbora za etiku u visokom obrazovanju i znanosti i
dr. sc. Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstu znanosti i obrazovanja.
Raspravu je moderirao predsjednik Nacionalnog vijeća izv. prof. dr. sc. Željko Jovanović, koji je za početak rasprave naveo neke poražavajuće statističke podatke istraživanja Hrvatskog katoličkog sveučilišta: ”Danas samo 8% ljudi ima povjerenje u Hrvatski sabor, samo 4% ima povjerenje u političke stranke, u pravosuđe i sindikate po 15%, u Crkvu 38%, a u obrazovni sustav (još uvijek) 51%. Vijeće će također zatražiti da sve diplome idu na provjeru”, rekao je Jovanović.
Rektorica je u uvodnom izlaganju kazala: ”Akademik Silobrčić u svojem je mandatu predsjedavanja postao simbolom etičnosti u znanosti i visokom obrazovanju. Počašćena sam što ovo Vijeće danas drži sjednicu upravo na Sveučilištu u Rijeci. Danas su pitanja akademskog integriteta vrhunska tema, jer preko 90% ljudi ne bi prijavilo korupciju i to nas treba alarmirati. Događa se veliki gubitak povjerenja u institucije i to nas treba zabrinuti. Sve to onda potkrepljuje i atmosferu pesimizma. Etika jest važna sama po sebi, ali i kao osnova mjerljive uspješnosti institucije. Veliki dio nečije uspješnosti nije samo kvalitetan znanstveni rad i ekspertize, nego i njegovanje ideje pravednosti, ili bi tako barem trebalo biti. Sveučilište u Rijeci shvaća važnost ove teme i bili smo prvo sveučilište u RH koje je uvelo etički kodeks. Rekla bih da razlikujemo dvije razine korupcije. Prva je simptomatska i odnosi se na reguliranje prepisivanja, plagiranja, pitanja autorstva… Druga se odnosi na strukturnu korupciju sustava. Čini se da postoje neke privilegirane skupine i da su ček i neke administrativne procedure podređene njima. Zato nam trebaju neutralne i što objektivnije evaluacije. Također, indikativno je kako najbogatija sveučilišta u svijetu bivaju na rang-listama i ona najbolja. Imamo dakle nekoliko razina ili vrsta etičkih izazova u akademskoj zajednici. S izazovima ćemo se stalno susretati, ali onaj koji otvara ovakve teme ne nanosi štetu instituciji, dapače”, zaključila je rektorica.
Akademik Silobrčić osvrnuo se na početke kada je osnovana Odbor za etičnost, kojime je predsjedavao: ”Od 2011. do 2014. Odbor uopće nije funkcionirao. Krenulo je optimistično, no kada su se pri prvom ozbiljnom radu pojavila neke bitna politička imena, 4 člana Odbora su se povukla. Tada je visokom učilištima napisana preporuka da se osnuju etički odbori. SRCE je tada testiralo 5 programa za provjeru plagiranja. Odajem počast Sveučilištu u Rijeci koje je u uvođenju tog softvera prednjačilo. Jednostavno rečeno, otkrivalo se svašta – ali za ništa nema sankcija. Taj je Odbor postao ‘lav bez zuba’. Mogli smo samo lajati, iako na vlasti u RH i dalje imamo dokazane plagijatore”, izjavio je u svoje izlaganju akademik.
Dr. Antičić konstatirao je da stvari u zemlji idu na lošije: ”Gori smo po BDP-u i od Bugarske i Rumunjske. U zadnjih 10 godina izgubili smo 15% učenika, a cijele obitelji iseljavaju se iz zemlje. No i otopr akademske zajednice je ogroman prema bilo kakvim promjenama.” U nastavku je iznio neke od prijedloga novog Zakona o znanosti i zaključio: ”Mnoge stvari fundamantalno ne funkcioniraju, ali se u Ministarstvu trudimo to promijeniti.”
Gradonačelnik Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel, gost tribine, komentirao je: ”Ovakve su rasprave ključne, ali ovo što smo čuli danas slušamo već godinama i skeptičan am da će se išta promijeniti. Mladi danas premalo uče o etici i moralu u sustavu obrazovanja. Zato smo se u Rijeci i odlučili da uvedemo u škole građanski odgoj. Odlučili smo se na nešto, što nažalost Ministarstvu do sad nije uspjelo.Građansski odgoj svakako bi trebao biti obvezni predmet u školama u cijeloj Hrvatskoj”.
U raspravi je prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik retorice za međunarodne odnose i strateška partnerstva naglasio kako intelektualci naprosto moraju zagovarati istinu.
Prorektorica za kvalitetu prof. dr. sc. Marta Žuvić istaknula je kako postoje alati, a kad se dođe do konkretnih mjera – ruke su vezane.
U završnoj riječi akademik Silobrčić zaključio je kako sudovi nisu spremni nositi se ovim pitanjima.
Rektorica je zaključila kako postoji nužna potreba za strukturnim promjenama s čime su se sudionici složili.
