ponedjeljak, 8. travnja 2019.
Na izbore za Europski parlament treba izaći, a mlade učiti odgovornom političkom ponašanju. Moramo prihvatiti odgovornost članstva u Europskoj uniji i kroz realne ciljeve moramo postajati ravnopravni građani Europske unije, neki su od zaključaka tribine Glasaj za Europu / Glasaj za znanost, održane danas, 8. travnja 2019. u Vijećnici Grada Rijeke.
Tribina je održana u sklopu Festivala znanosti, a prethodilo joj je otvorenje Festivala.
Panelisti tribine bili su:
dr. sc. Tomislav Sokol, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i kandidat Hrvatske demokratske zajednice za zastupnika u Europskom parlamentu
dr. sc. Boris Jokić, viši znanstveni suradnik, Institut za društvena istraživanja
prof. dr. sc. Zoran Kurelić, dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Sanja Modrić, kolumnistica Novog lista
Tonino Picula, zastupnik Republike Hrvatske u Europskom parlamentu
dr. sc. David Smith, ravnatelj Instituta ”Ruđer Bošković”
Moderirala je Nataša Božić Šarić, urednica i voditeljica televizijske kuće N.
Uvod u temu iznijela je rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija. ”Ovo nije kampanja, ali je poziv svima da izađu na izbore”, pojasnila je rektorica te dodala kako će, kao svojevrsni nastavak ove tribine, na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci biti otvorena rubrika ”Javno savjetovanje” – e-konzultacije putem kojih će građani moći iznijeti svoja razmišljanja, a koja će se kasnije sažeti u tzv. ”Riječku deklaraciju” – dokument koji će jasno dati do znanja zastupnicima u Europskom parlamentu što građani očekuju od njih po pitanju politike obrazovanja. Rektorica je dalje iznijela neke statističke podatke koji pokazuju loše pozicije Hrvatske na karti Europske unije, gdje se jedino indeks zadovoljstva životom nalazi na dobrome mjestu. Naglasila je rektorica i kako se misija sveučilišta u Europi mijenja te kako im je potrebna hitna obnova, a tu je međunarodna suradnja od ključne važnosti. Osvrnula se i na neusklađenost očekivanja Europe i realnih mogućnosti, ali i na otpor u našim institucijama s druge strane. ”Naša je stvarnost obilježena političkim radikalizacijama i prijetnjama sveučilišnoj autonomiji”, zaključila je rektorica uvodno izlaganje.
U raspravi koja je uslijedila zastupnici su branili svoje stranačke boje, a Boris Jokić je pružio kritiku sadašnjoj politici, tvrdeći da ne znamo dovoljno iskoristiti europski potencijal. Smatra Jokić da Hrvatska ne ulaže dovoljno u ljude, da se od Europe ne treba očekivati samo novac, da je zabrinjavajuće što djeca nakon završene škole postižu slabe rezultate na međunarodnom testiranju, da se obrazovne politike trebaju donositi i primjenjivati sustavno i trajno te da trenutna reforma ”Škola za život” nije cjelovita reforma. Na pitanje moderatorice ”Što je Europa dobro donijela studentima?” i na spomen studentskih programa razmjene Jokić je odgovorio: ”Ideja te cirkulacije studenata, nema veze s odljevom mozgova. To je dobra ideja. Kao i ideja Europe. Ideja Europe jedna je od najboljih ideja”.
Ravnatelj ”Ruđera Boškovića” g. Smith, Australac je porijeklom, a u Hrvatskoj živi već 15 godina. Iznio je svoje iskustvo i viđenje situacije sa znanošću u Hrvatskoj: ”U Australiji ako ne glasujete, kazne vas kaznom koja odgovara cifri od cca 200 kuna. Dakle glasovanje je obveza pa makar i prekrižili listić”, kazao je. Tako oni dakle, postižu visoku izlaznost i time je reprezentativnost svakako mnogo viša nego primjerice kod nas gdje je izlaznost redovito veoma niska, pogotovo na izborima za Europski parlament. ”Hrvatska je u EU zapravo još početnik, a Unija je svakako dobra stvar. Koncepti programa kojima EU distribuira sredstva nisu loše osmišljeni; problemi su nastali kod provedaba, a ne kod samih koncepata. Ključno je da se sveučilišta okrenu gospodarstvu. Radio sam u Njemačkoj i tamo oko 80 % ljudi koji doktoriraju idu raditi u privredu, što u RH nije slučaj. Hrvatska je lijepa zemlja, prepuna mogućnosti; tu se može raditi i ako se hoće – može se”, zaključio je Smith.
Dekan Kurelić iznio je jedan politološki stav po kojem su mnoge zemlje zapravo ”odglumile” demokraciju i tako ušle u Europsku uniju. Odradile su službeno zahtjeve, ali ta demokracija im nije u srži. To bi, kaže dekan, mogao biti i slučaj s nama. ”Ako Jugoslavija koja je u svojoj ideologiji imala bratstvo i jedinstvo i cilj da izjednači Ljubljanu, Zagreb, Beograd i Prištinu, a nije to uspjela u pola stoljeća, onda je teško očekivati da bilo kakva nadnacionalna asocijacija uči isto. Očito je da će te razlike u razvijenosti opstajati”. Na pitanje o Brexitu dekan Kurelić je odgovorio kako će to biti snažan udarac za Europu, a možda još i snažniji za Ujedinjenu Kraljevinu.
Sanja Modrić komentirala je kako nam novac iz EU-a nikako ne smije biti jedina zvijezda vodilja pri našem europskom identitetu i članstvu u asocijacijama. Poručila je vladajućima i političkim strankama da treba građane kontinuirano educirati o europskim tijelima i provoditi kampanje.
Rektorica je na kraju sumirala kako na izbore za Europski parlament treba izaći, treba preuzeti odgovornost i ponašati se kao odgovoran europski građanin, a mlade učiti odgovornom političkom ponašanju. Moramo prihvatiti odgovornost članstva u Europskoj uniji i kroz realne ciljeve stvarati uvjete kako bismo postali ravnopravni građani Europske unije.
Kroz gore najavljeno javno savjetovanje, želja je Sveučilišta pomoći europarlamentarnim zastupnicima u definiranju naših prioriteta, posebice u obrazovnim politikama.
Cjelovitu snimku tribine možete pogledati na Facebook stranici Sveučilišta u Rijeci.