Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijelila je nagradu izv. prof. dr. sc. Felixu Wensveenu sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Nagrada je dodijeljena za znanstveni rad u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2. Profesoru Wensveenu upućujemo iskrene čestitke!
Felix Wensveen (rođen 1982. u Woerdenu u Nizozemskoj) izvanredni je profesor na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Profesor Wensveen stekao je kompetencije imunologa specijaliziranog za virusologiju u Amsterdamu. Fokus njegova rada bili su mehanizmi uključeni u stvaranje dugotrajnog imuniteta nakon infekcije i vakcinacije. Nakon obrane doktorskog rada 2010. pridružuje se timu prof. dr. sc. Bojana Polića u Rijeci. Proteklih desetljeća Rijeka, pod vodstvom prof. dr. sc. Stipana Jonjića, postaje vodeći istraživački centar antivirusne imunologije u Republici Hrvatskoj, gdje prof. Wensveen uspješno nastavlja sa svojim istraživanjima formacije imuniteta . Godine 2015. oformio je svoj tim istraživača, što je rezultiralo objavom u prestižnom imunološkom časopisu Plos Biology (Kavazović et al. 2020, IF 8.4).
Dodatno uz smjer istraživanja dugotrajnog imuniteta, zajedno s profesorom Polićem i docenticom Turk, Wensveen proširuje svoj znanstveni interes na polje imuno-endokrinologije, koja tih godina postaje tek prepoznata i priznata. Ono što svi znamo jest činjenica da kada smo bolesni, naše tijelo prolazi kroz brojne fiziološke promjene kao što su opća slabost, smanjen apetit i porast tjelesne temperature. No vrlo je interesantno da su ti naši simptomi, koje osjećamo kao nešto loše, zapravo posljedica dobro orkestriranog slijeda događaja čiji je cilj što učinkovitija borba protiv infekcije. Prof. dr. Felix Wensveen otkrio je da se ovaj mehanizam, koji bi trebao biti aktivan i funkcionalan u obrani od infekcije, također aktivira u debljini, a aktiviraju ga prekomjerno stimulirane masne stanice – adipociti. Možda je još zanimljivija činjenica da je ovaj mehanizam u podlozi razvoja šećerne bolesti tipa 2. Rezultate ovog velikog istraživanja u kojem je imao ključnu ulogu obavio je sa svojim suradnicima u nekoliko najutjecajnijih časopisa u području biomedicine i zdravstva, polja imunologije poput Nature Immunology (IF 19.4), Eur J Immunol. 2015 & 2019, (IF 4.7), Seminars in Immunol.2015,( IF 8.5), Immunity 2018, (IF 21.5). Za ova istraživanja uspostavio je nekoliko ključnih suradnji s kliničkim odjelima u KBC Rijeka poput Klinike za kirurgiju (Davor Mendrila, dr. med) i Klinike za infektologiju (doc. dr. sc. Đurđica Cekinović Grbeša, dr. med) te Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, Klinike za internu medicinu (doc. dr. sc. Tamara Turk Wensveen). Suradnja na ovim istraživačkim projektima jedan je od najboljih primjera uspješnosti translacijske medicine u Republici Hrvatskoj.
Profesor Felix Wensveen dosad je objavio 38 članaka od kojih 16 kao prvi autor. Njegovi radovi citirani su više od 1300 puta, o čemu govori i H-index 19 (www.scopus com). Od 2019. godine obnaša funkciju predsjednika Hrvatskog imunološkog društva.