Na pitanje iz naslova, kao i brojna potpitanja, danas je pokušala dati odgovor 3. konferencija Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci. Neki od zaključaka, koje je iznjedrila rasprava, a sumirala rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, su: briga za mlade, kritičnost, istraživački etos i akademski integritet te otvorena znanost i društveni angažman znanstvenika. ”Danas smo s ovog mjesta poslali poruku kako sveučilišta ne smiju biti pasivne institucije, nego moraju progovarati o mnogim, ponekad i nepoželjnim temama i to sa znanstvenog stajališta, lišeni političke ili bilo kakve druge uvjetovanosti. Mnogo je govora danas bilo govora o tome koliko brige trebamo posvetiti mladima, našim studentima, ali i mladim znanstvenicima, koje moramo poučavati tome da su bitne zasluge i zdrava kompeticija. Moramo mladima slati jasnu poruku da nije nikada dopustivo ići prečicama nauštrb znanstvene istine. Poručujemo danas da je strah od nepoznatog i nedorečenog upravo onaj kojeg znanost razbija. Poručujemo i da dobar znanstvenik mora biti otvoren i prihvaćati i razumijevati i druge discipline. Svima nam mora biti cilj dobra znanost, a onda će ona biti i javno i društveno odgovorna. Izražavamo danas i podršku kritici, onoj kritici koja je konstruktivno usmjerena”, iznijela je u svojem zaključku rektorica.
3. konferencija Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci održana je danas tijekom jutra u ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Poklopila se simbolika da se konferencija održava upravo na rođendan Nikole Tesle – Nacionalni dan znanosti, tehnologije i inovacije. Tema današnje konferencije bila je ”Javno i društveno odgovorna znanost”.
U panel-diskusiji sudjelovali su (neki od) članova MZS-a UNIRI: prof. dr. sc. Ivan Đikić, prof. dr. sc. Igor Mezić, prof. art. Vedran Mimica, prof. dr. sc. Nenad Mišćević, prof. dr. sc. Dražen Prelec i prof. dr. sc. Igor Žutić.
Moderirala je novinarka Tanja Rudež.
Nasuprot tradicionalnom razumijevanju znanosti i sveučilišta kao prostora djelovanja elita, nova agenda za europska sveučilišta počiva na zahtjevu javne i odgovorne znanosti. Ona referira na potrebu snažnijeg povezivanja sa zajednicom, doprinos dobrobiti građana, kreiranje socijalnih inovacija i inovativnih ekosustava koji generiraju javno dobro. Otvorena znanost, interkulturalna edukacija i multidisciplinarna suradnja postaju imperativ suvremenih sveučilišta. Internacionalne europske mreže zamjenjuju izolirana i rascjepkane znanstvene institucije. Očekuje se od sveučilišta, kao jezgri znanstvenih istraživanja, kreiranje progresivnih javnih rasprava kao i promicanje vrijednosti informiranosti i obrazovanosti kao i znanstvenog pristupa i obrazovanja u donošenju odluka na svim razinama.
Sudionici današnje raspravljali su o tome što danas znači javno i društveno odgovorna znanost. Je li to znanost koja rješava probleme svojih građana? Znanost koja razvija talente, kulturu izvrsnosti i intrinzično motiviranog istraživanja? Znanost koja proširuje prostore slobode, jednakosti i poštovanja ljudskih prava?
Stav je Sveučilišta u Rijeci da javno i društveno odgovorna znanost jest sve to ili naprosto – dobra znanost.
Međutim, društvene i institucijske okolnosti u kojima se događa znanost nisu uvijek jednoznačne, a dileme nisu jednostavno rješive. Slijedom toga raspravljano je o niz tema:
| Kakav je odnos između vrijednosti javno i društveno odgovorne znanosti i znanstvene produkcije, te koji su kriteriji ili metrika kojom određujemo kvalitetu i snagu znanstvene produkcije? |
| Hoće li nam nova metrika pomoći ili odmoći u prevladavanju jaza između znanstveno (i ekonomski) razvijenijih i manje razvijenih zemalja? |
| Jesu li visoko rangirana sveučilišta ujedno i ona na kojima se događa javno i društveno odgovorna znanost? |
| Kakav utjecaj društveno odgovorna znanost treba imati na zajednicu i gospodarstvo? Kako mjeriti utjecaj znanosti na poslovno okruženje, inovativne prakse i kvalitetu društvenog života građana? |
| Treba li prostor znanosti biti uzorom etičkog djelovanja? |
| Što znači poštovati istraživački etos i akademski integritet? |
| Koliko će nam principi otvorene znanosti pomoći u transparentnosti istraživanja pa time i očuvanja znanstvenog integriteta? |
| Trebaju li znanstvenici biti javno angažirani? |
| Jesu li javno i društveno odgovorni znanstvenici dužni promicati znanstvenu argumentaciju utemeljenu na dokaznoj građi i javno istupati protiv svakog oblika netolerancije, isključivosti, lažnih vijesti i kulture neznanja? |
| Kako i koliko znanstvenici trebaju svoje akademske slobode vezati uz principe odgovornosti (ili ih čak njima podrediti?), posebice javne odgovornosti (engl. accountability) prema društvu u kojem djeluju i koje financira njihov rad? |
Neki od zaključaka, koje je iznjedrila rasprava, a sumirala rektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, su: briga za mlade, kritičnost, istraživački etos i akademski integritet te otvorena znanost i društveni angažman znanstvenika. ”Danas smo s ovog mjesta poslali poruku kako sveučilišta ne smiju biti pasivne institucije, nego moraju progovarati o mnogim, ponekad i nepoželjnim temama i to sa znanstvenog stajališta, lišeni političke ili bilo kakve druge uvjetovanosti. Mnogo je govora danas bilo govora o tome koliko brige trebamo posvetiti mladima, našim studentima, ali i mladim znanstvenicima, koje moramo poučavati tome da su bitne zasluge i zdrava kompeticija. Moramo mladima slati jasnu poruku da nije nikada dopustivo ići prečicama nauštrb znanstvene istine. Poručujemo danas da je strah od nepoznatog i nedorečenog upravo onaj kojeg znanost razbija. Poručujemo i da dobar znanstvenik mora biti otvoren i prihvaćati i razumijevati i druge discipline. Svima nam mora biti cilj dobra znanost, a onda će ona biti i javno i društveno odgovorna. Izražavamo danas i podršku kritici, onoj kritici koja je konstruktivno usmjerena”, iznijela je u svojem zaključku rektorica.
Veći dio snimke konferencije dostupan je na Facebook stranici UNIRI.