Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci dana, 26. rujna 2019. održana je 14. sjednica Gospodarskoj vijeća Županijske komore Rijeka Hrvatske gospodarske komore. Sjednici je prisustvovala rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, prorektor za financije i poslovanje prof. dr. sc. Davor Vašiček, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Alen Host , pomoćnik rektorice za međunarodnu suradnju i strateška partnerstva prof. dr. sc. Saša Zelenika i pomoćnik rektorice za poduzetništvo prof. dr. sc. Damir Zec. Sjednicom je predsjedao predsjednik Županijske komore Rijeka prof. emer. Vidoje Vujić.
Rektorica Prijić Samaržija istaknula je važnost suradnje Sveučilišta s gospodarskim sektorom, a prof. Zelenika i prof. Zec održali su prezentacije kojima su predočili mnogobrojne aktivnosti UNIRI Povjerenstva za unapređenje suradnje s gospodarstvom i širom zajednicom putem transfera znanja koje se provode u suradnji sa Savjetom za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka. Predstavili su i pokrenute aktivnosti na ustroju Inovacijske arene – Instituta za konkurentnost te aktivnosti na izradi kataloga znanja Sveučilišta u Rijeci.
U svojem izlaganju predsjednik je iznio podatke o prošloj godini:
Županijska komora Rijeka i ove je godine priredila prikaz poslovanja primorsko-goranskog gospodarstva za 2018. godinu, uspoređeno s rezultatima za 2017. godinu. . Ova analiza jasno ukazuje na trendove i pojave (pozitivne i negativne) i sugerira da nešto valja napraviti kad se uoče loši trendovi.
Ako uspješnost poslovanja 2018. godine promatramo unutar rezultata postizanih zadnjih pet godina, ocjena za nacionalno i primorsko-goransko gospodarstvo je pozitivna. Od 2014. do 2018. godine u Primorsko-goranskoj županiji broj poduzetnika porastao je s 9.300 na 11.000, broj zaposlenih u gospodarstvu s 57.500 na 63.740, prihodi s 32,3 mlrd. kuna na 39,2 mlrd. kuna, izvoz sa 106 mlrd. kuna na 147 mlrd. kuna, uvoz s 99 mlrd. kuna na 132,4 mlrd. kuna, a investicije u novu imovinu na godišnjoj razinu su se kretale u rasponu od 1,2 do 1,5 mlrd. kuna. U ovom izvješću nailazimo i na zabrinjavajući podatak da je od 10.974 poduzetnika na području PGŽ, 2018. godine njih čak 3.941 poslovalo s gubitkom.
Hrvatski BDP je od 2014. do 2018. godine porastao s 332 mlrd. kuna na 382 mlrd. kuna, a BDP po stanovniku s 10.300 eura na 12.600 eura. Inozemni dug je smanjen s 46,4 mlrd. eura na 38,8 mlrd. eura. Stopa nezaposlenosti za stanovništvo starije od 15 godina, dobrim dijelom uzrokovano odlaskom mladih na rad u inozemstvo, smanjila se sa 17,3% na 8,4%. Da bismo što točnije zaključivali, nije loše naše nacionalno gospodarstvo potražiti u EU statistikama. Dok smo početkom „tranzicije“ gospodarski bili među vodećim postsocijalističkim zemljama, danas kao članica EU smo blizu začelju EU. Najduže smo se oporavljali od globalne krize iz 2008. godine, državni reformski zahvati prečesto su bili neuspješni, a još donedavno ugledne međunarodne investicijske rejting agencije vrlo nisko su nas rangirale. Na raznim listama konkurentnosti ni danas ne prolazimo baš dobro. Domaći gospodarstvenici i potencijalni inozemni ulagači odavno ukazuju na lošu investicijsku i poduzetničku klimu, sporo sudstvo, nedovoljno efikasnu administraciju, visoke porezne stope, neprilagođeno radno zakonodavstvo, nedostatak radne snage, sivu ekonomiju, korupciju, neadekvatan obrazovni sustav, lošu tečajnu politiku, pretjerane parafiskalne namete i drugo. Stručnjaci najavljuju novu gospodarsku recesiju. Napetosti među vodećim zemljama svjetskoga gospodarstva ne djeluju obećavajuće za prosperitet gospodarstava manjih zemalja. Kakav će biti epilog izlaska Velike Britanije iz EU, što malim zemljama donosi politika „America First“ i trgovinske sankcije prema Rusiji, Kini i Iranu? Kamo vodi narušavanje međunarodnih globalnih sporazuma i borba za nove geopolitičke pozicije?
Hrvatsko gospodarstvo nedovoljno se priprema za konkurenciju uvjetovanu brzim nailaskom i utjecajem novih „digitalnih“ tehnologija, inovacija i umjetne inteligencije. Nema poslovnog područja koje neće biti zahvaćeno tim promjenama. Očekuje se integracija suvremenih informacijskih sustava i tehnologija s fizičkom proizvodnjom i procesima te razvoj novih tržišta i modela poslovanja. Uvjereni smo da su u zadanim okolnostima naši regionalni poduzetnici u 2018. godini postigli natprosječno dobre rezultate poslovanja koji su mogli biti i bolji da su praćeni strateškim planiranjem poduzetničke infrastrukture i većom sinergijom gospodarstva, obrazovanja, znanosti i politike.